POPUST NA PRVU NARUDŽBU

Veliki popust prilikom prve narudžbe. Za dodatne informacije nazovite nas na besplatni broj telefona 0800 205 206 ili nam pišite na info@alkemist.hr.

AKCIJA -35%!

POPUST NA PRVU NARUDŽBU. VRIJEDI DO 30.09.2011.

Posao prevoditelja razlikuje se od ostalih poslova gdje je bitno poznavanje stranih jezika (npr. korespondenti, turistički vodiči i slično) između ostalog i po tome što prevoditelj mora uistinu dobro poznavati jezike s kojima radi na način koji je daleko iznad vladanja svakodnevnim jezikom. Takvo poznavanje jezika često uključuje i stručni jezik te prenošenje kompleksnih i dugih stručnih tekstova na ciljni jezik.
Tijekom povijesti mnogi prevoditelji su dali značajan doprinos razumijevanju povijesti ljudskog roda.
Jedan od onih koji su značajno utjecali na povijest zbog razvijanja znanosti i obrazovaja te poticanja prevođenja bio je i Alfons X. Mudri (1221.-1284.), izvorno: Alfonso el Sabio. On je bio kralj Castille i Leóna od 1252. do 1282., kada je svrgnut, te kralj Svetoga Rimskog Carstva Njemačkog Naroda (1257.-1273.).
Nadimak je zaslužio svojom učenošću i poticanjem učenosti. Bio je pjesnik i pisac, poticao razvoj znanosti i književnosti. Pokrenuo je pisanje španjolske povijesti (Cronica general) i astronomskih djela (Lobros del saber de astronomia), te prevođenje Biblije na kastiljanski (španjolski). Također je izdao novi zakonik. Napisao je i knjigu o šahu te poticao razvoj matematike.
Na njegovom dvoru u Burgosu djelovali su i mnogi arapski i židovski učenjaci. Poticao je razvoj medicine i astronomije, koje su donijeli Arapi, a arapsku stručnu literaturu dao je sustavno prevoditi na kastiljanski. »On je ostao jedini kršćanski vladar Španjolske koji je pokušao očuvati i dalje razvijati blaga potpuno novih znanosti i humanističkog obrazovanja daleko ispred svog vremena. «
Jednako je značajan prijevod „Kamena iz Rosette“, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, a otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rashid), smještenog u delti Nila, 40-ak milja od Aleksandrije.
Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicijskog korpusa (spremajući se za napad britanskih i turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, premda se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.
Međutim, godine 1808 briljantni mladi francuski naučnik i lingvist Jean-François Champollion (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.
Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma! Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti drevnog Egipta, a time se došlo i do mnogih saznanja o životu naroda na tom području prije mnogo tisuća godina. Tako se rodila nova znanstvena disciplina - egiptologija.
U Hrvatskoj smo imali niz prevoditelja tijekom povijesti, koji su ostavili neizbrisiv trag, a prevodili su sve moguće – od poezije, drama, kazališnih tekstova, romana do stripova i plakata. Jedan od najpoznatijih prevoditelja stripova svakako je bio Nenad Brixy. Njegov najpoznatiji doprinos kulturi je uređivanje i prevođenje stripa Alan Ford koji je na prostoru bivše Jugoslavije postao popularniji nego u samoj Italiji, a omiljen je i današnjim, mlađim generacijama. Zahvaljujući Nenadovom prijevodu, mnoge uzrečice iz stripa koriste se i danas: „Halo, Bing, kako brat? Ah, opet u zatvoru? Imam jednu sitnicu za tebe. Cijena? Prava sitnica!“ A likovi iz stripa i danas služe za usporedbu sa živim ljudima – vječno bolesni Jeremija, najstariji živući čovjek Broj Jedan, trapavi Bob Rock, vječno nesretno zaljubljeni Alan Ford i nepopravljivi lopov Sir Oliver.
Prevođenje i prevoditelji su nezaobilazan dio kulture i povijesti, iako to mnogi ne priznaju i smatraju da je posao prevoditelja precijenjen i da to može raditi svatko. No, dobri prevoditelji ostavljaju svoj pečat zauvijek.

Zauvijek nestaje oko tri tisuće svjetskih jezika

Svjetski projekt usmene književnosti (The World Oral Literature Project) usmjeren je zaštiti kultura kojima prijeti globalizacija. Projektom se stvaraju trajne snimke izvornih jezika.

Još uvijek u svojoj osnivačkoj godini, voditelji projekta koji vodi Sveučilišni muzej arheologije i antropologije iz Cambridgea, već su podijelili oko deset dotacija plemenima iz Mongolije i Nigerije, a istraživači su isto tako priznali kako su tradicionalni britanski jezici poput kornvolskog i keltskog također ugroženi.
Stručnjaci potiču domaće stanovnike i antropologe da putem multimedijalnih sredstava bilježe mitove, narodne pjesme i poeziju na svojim umirućim jezicima. Sakupljena usmena književnost kompilirat će se u digitalnoj arhivi kojoj se može pristupiti na zahtjev i učinit će te dijelove izgubljenih kultura uvijek dostupnima.
Nažalost, do nedavno usmena tradicija nije zauzimala mjesto koje zavređuje u književnosti jer istraživači književnosti poput pisaca i prevoditelja nisu uzimali u obzir takvu vrstu materijala. Naravno, to je i zbog toga što takva istraživanja iziskuju posebno razumijevanje kulture i duboko znanje lokalnih dijalekata.
Jedan od projekata uključivao je snimanje ceremonijalnih napjeva na jeziku Barasana, koji govori samo 1.890 ljudi u predjelu Vaupes u Kolumbiji. Druga potpora pružena je arhivi vokalnog repertoara Tashija Tseringa, kraljevskog pjevača regije Lo Monthang u nepalskom Mustangu. Samo 1.500 ljudi govori jezik Lowa, ali istraživači su uspjeli snimiti, prevesti i prepisati 51 pjesmu iz usmene predaje repertoara Kha Lua.
Od šest tisuća svjetskih jezika, vjerojatno polovica njih neće preživjeti za sljedeću generaciju. Za mnoge zajednice prenošenje usmene književnosti, putem ritualnih tekstova, pjesama, igara riječi i povijesnih priča, počiva u samom srcu kulturne prakse. No, drastična društveno-ekonomska promjena i uspon prevladavajućih globalnih kultura ometaju prijenos rodnih jezika i prijete njihovom potpunom uništenju.
Vođa projekta, dr. Mark Turin, pridruženi istraživač iz antropologije, rekao je kako je zaštita ugroženih jezika počela imati odjeka u javnosti. Dr. Turin je izjavio da kada jezik postane ugrožen, ugroženo postaje i mijenje kulturnog svijeta.
- Želimo se povezati s domaćim ljudima i pokušati dokumentirati njihove mitove i folklor, što bi moglo biti teže ostvariti ako vam je središte izvan zapadnjačkih sveučilišta. Ako ste pripadnik nekog plemena na Himalajama, možda nećete imati pristup videokameri kako biste snimili svoje šamane i starije ljude. Čest je slučaj da zajednice koje žive na marginama društva, tvrde kako su izložene najvećem riziku. Potičući zajednice da dokumentiraju svoju tradiciju za budućnost i kroz rad s posvećenim znanstvenicima, naš je projekt odgovor na ovaj hitni izazov. Dr. Turin je izjavio kako je projekt usredotočen na nezapadnjačke kulture gdje su prirodne katastrofe, oskudica i nestabilne vlade njihove jezike izložili većem riziku.
Priznati tradicionalni britanski jezici poput kornvolskog i keltskog su isto tako ugroženi. Ljudi često misle kako su ugroženi samo plemenski jezici, ali u čitavoj Europi postoje tradicionalne zajednice i jezični oblici koje izumiru. To područje snažnijeg nacionalnog izražavanja, trebalo bi imati bolje izvore koji bi se brinuli za njihove vlastite autohtone jezike, primjerice putem TV programa na velškom jeziku.
Dok su sredstva za sljedeću godinu osigurana, ovaj pilot projekt vrijedan 100 tisuća funti, trenutno zahtijeva dugoročnu dotaciju kako bi postao stalan predmet sveučilišnog istraživačkog rada.

Preuzeto s: http://www.snv.hr/tjednik-novosti/508/

Don't shoot the messenger!

Pod ovim naslovom je proslavljen Međunarodni dan prevoditelja 2007., a koji se inače obilježava 30. rujna svake godine. Veliki dio prevoditelja svoj posao obavlja samozatajno, brzo, diskretno i bez previše suvišnih pitanja.

Zanimljivo je da se Međunarodni dan prevoditelja 2007. slavio pod geslom "Don't shoot the messenger!" Međunarodna organizacija prevoditelja FIT (Fédération internationale des traducteurs) željela je time skrenuti pozornost na rizik koji nosi ta profesija, a čega mnogi u svijetu uopće nisu svjesni. Uglavnom se na prevoditeljsku profesiju gleda kao na posao koji je odlično plaćen i za koji se ne mora puno znojiti. Većina prevoditelja sjedi kod kuće, u toplom stanu i polako prevodi te uživa – mišljenje je mnogih. Ljudi ne znaju koliko godina učenja i stjecanja iskustva, počevši od najjednostavnijih pa do vrlo kompleksnih tekstova je potrebno da bi se dobio kvalitetan prevoditelj; koliko znoja zbog treme i kasnije kajanja („ pa mogao sam to i bolje“) prođu usmeni prevoditelji – da ne kažemo da se greške kod usmenih prijevoda ne praštaju jer ih svi čuju. No, jedne stvari smo svi svjesni - bez obzira na to koliko dobri prevoditelji bili, prije ili kasnije naći ćemo se u situaciji u kojoj će krivnja pasti na naša leđa.

Evo nekoliko primjera iz međunarodne visoke politike: kada je Italija preuzela predsjedništvo u EU, talijanski premijer Berlusconi održao je govor u Europskom parlamentu. Nakon govora, u općoj raspravi sa zastupnicima Europskog parlamenta njemački zastupnik iznervirao ga je toliko svojim pitanjima da mu je u jednom trenutku odgovorio: "Gospodine Schulz, znam producenta u Italiji koji snima film o nacističkim koncentracijskim logorima. Predložit ću Vas za ulogu "capoa". Vi biste bili idealni." Uslijedili su mnogi diplomatski protesti, pozivanja veleposlanika na razgovor itd. Berlusconi je poslije izjavio: "Svojom pošalicom nisam nikoga namjeravao uvrijediti. Bila je to ironična šala koja u prijevodu možda nije uspjela pogoditi taj ironičan ton". Naravno, prevoditelj je kriv. Niste Vi stručnjak za... zvuči poznato, zar ne?
Prevoditelji spašavaju obraz, to se od njih očekuje, a oni strpljivo sliježu ramenima i život ide dalje.
FIT navodi da je u Iraku 2006. poginuo 261 prevoditelj i tumač, a čak više u Afganistanu. Prevoditelji su kažnjavani zatvorskim kaznama. U jednom je slučaju i jedan 16. godišnjak iz Francuske završio u zatvoru zbog prijevoda i objave na internetskim stranicama zadnjeg dijela književnog uratka Harryja Pottera.
Naš bi svijet bez prevoditelja i tumača bio puno manje razumljiv raznim kulturama diljem planeta. Slogan FIT -a trebao je i još uvijek treba privući pažnju svima onima koji misle da su profesionalno prevođenje i tumačenje nepotrebni i bezopasni.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana prevoditelja je, doslovno, kako zajedno raditi i surađivati. Mnogi kažu da su prošli dani kad su prevoditelji samo kod kuće sjedili i prevodili. To ne znači da prevoditelji neće i dalje davati svoj osobni pečat prijevodima. No, tehnologija i promjena tržišta su srušile granice. Današnji prevoditelji diljem svijeta mogu se jednim klikom jednostavno uključiti u međunarodnu komunikaciju, a to svakako baca novo svjetlo na tradicionalan način rada i stvara nove mogućnosti. Iznimno je važna razmjena ideja, informacija i iskustva putem interneta jer dolaze novi, zahtjevniji klijenti, dobivamo složenije projekte i upravo zbog svega navedenog sve su kraći rokovi isporuke gotovih prijevoda.

Zato je tolika prednost biti povezan u ovom našem „globalnom selu“, čak i ako razmjenjujemo neka iskustva koja i nisu uvijek ugodna, ali na kraju su svakako smiješna.